3. Vodič kroz kritičko mišljenje za jogije i jogine – 3/4 deo

Ovo je treći tekst u serijalu (3/4). Preporučujem da počnete od << prvog (1/4).


Devet intelektualnih normi

Univerzalne intelektualne norme su standardi koje primenjujemo kod procene kvaliteta određenog mišljenja, ideje, problema, situacije itd. Da bi smo mogli kritički razmišljati potrebno je da poznajemo i poštujemo intelektualne norme. Na taj način sebi i drugima olakšavamo proces učenja i neprekidno treniramo mišljenje, to jest „izoštravamo“ um konstantnim preispitivanjem, zahtevajući objašnjenja.To pomalo liči na ono kada mala deca neprekidno ponovljaju pitanje: „A, što?“. Ja u ovom kontekstu, oslanjajući se na budističku filozofiju, koristim koncept negovanja početničkog uma, kao visok stepen radoznalosti koji postepeno, ali konstantno poboljšava način razumevanja sveta oko nas. 

VEOMA VAŽNO: mi ovde ne procenjujemo ljude, odnosno da li je neko „dobar/loš čovek“ (kako god to definisali), nego kakvi su argumenti koje osoba koristi! Ovo je od presudne važnosti da zapamtimo, jer puno je dobrih ljudi koji imaju loše argumente i loših ljudi sa dobrim argumentima. Nas ovde interesuju samo argumenti.

2. Vodič kroz kritičko mišljenje za jogine i jogiće – 2/4 deo

Ovo je drugi od četiri (2/4) teksta u serijalu. Preporučujem da počnete od << prvog (1/4).


Osam elemenata mišljenja 

Model koji koristim, preporučen je od strane Fondacije za kritičko mišljenje. Po tom modelu svako mišljenje to jest razmišljanje, može se podeliti na osam sastavnih elemenata:

  • problemodnosno tema ili pitanje koje nas muči,
  • namera koja nas vodi, odnosno svrha i cilj, šta mi to hoćemo,
  • informacije koje su nam dostupne i koje koristimo,
  • tumačenje dostupnih, iskorišćenih informacija,
  • koncepti, odnosno ključni pojmovi i ideje koje koristimo,
  • pretpostavke od kojih polazimo tj. ono što smatramo da je dato, odnosno da će tako biti,
  • uticaji i posledice koje bi naš rad mogao imati na dalji razvoj, i
  • stavovi, odnosno ono na šta se pozivamo, ugao na kojem temeljimo mišljenje.

Ovih osam elemenata nisam poređao po nekakavom nepromenjivom rasporedu, ali sam ipak odlučio da počnem od problema, odnosno pitanja to jest teme koja nas muči jer nas to uglavnom i pokreće. 

1. Vodič kroz kritičko mišljenje za jogije i jogine – 1/4 deo

Čemu služi ovaj tekst?  

Tekst pred vama, prvi od četiri (1/4), sam namenio joginama i jogijima koji podučavaju i u potrazi su za novim znanjima. Glavna tema je kritičko mišljenje (KM) i alati potrebni za njegov razvoj. Ideja vodilja mi je bila da vam tekst služi kao ispomoć kod čitanja, analize i pisanja tekstova, osmišljavanja časova i kurseva itd. Takođe vodič je dobar i za produbljivanje postojećih i sticanje novih znanja.

Preporuke se oslanjaju na literaturu Fondacije za kritičko mišljenje i primenjive su na različite oblasti, a ne samo na jogu, jer kritičko mišljenje generalno doprinosi jasnijem razumevanju, nezavisno od oblasti na koju se primenjuje. KM podstiče na preispitivanje postojećih tvrdnji, zaključaka i stavova. Ono zahteva jasno, tačno, precizno i relevantno izražavanje, ali i dubinsko istraživanje, kao i logičan i fer pristup određenom problemu.

Kantov odgovor na pitanje: ŠTA JE PROSVETITELJSTVO?

Prevod teksta objavljujem 22. aprila 2024, povodom 300 godina od rođenja Imanuela Kanta (1724 – 1804). Tekst pod nazivom „Odgovor na pitanje: Šta je prosvetiteljstvo?“ je inače prvi put objavljen u decembarskom izdanju „Berlinskog mesečnika“ 1784. godine (S. 481-494). Ovaj Kantov rad je jedan od kamena temeljaca Minimal joga škole. Osnova mog prevoda je prevod Julijane Beli-Genc, koji ima svojih kvaliteta, ali i veoma ozbiljnih propusta od kojih najvećim smatram prevod ključne reči Vernunft kao „um“ umesto kao „razum“.

Originalno decembarsko izdanje „Berlinskog mesečnika“ iz 1784. godine. Fotografija napravljena na izložbi „Šta je prosvetiteljstvo? Pitanja 18. veku“, u Nemačkom istorijskom muzeju